Piše: Marko Vešović
1. Zvoni poštar i uručuje mi dvije tužbe: baška Adil Kulenović, baška njegov Studio 99 tužili me zbog “kontinuiranog iznošenja uvreda i kleveta na račun tužitelja i njegovog osnivača Adila Kulenovića što prelazi u medijsku harangu”, zato traže po 6. 000 maraka odštete “sa zakonskim kamatama počev od 06. 10. 2006 godine pa do isplate”.
U obrazloženju tužbe Adil kaže da sam u BH Danima objavio tekst pod naslovom “Pohvala gluposti u kojem se iznosi klevetničko izražavanje u dijelu teksta pod maslovom Samosvjesna budala te se navodi: Opet sam na TV 99 gledao Adila Kulenovića, jednu od najvećih budala koje je bošnjačka čuna načinjela u 20. stoljeću. Znam, naravno, da je Adil bistar u svom vlastitom interesu. Toliko bistar da je od svoje gluposti napravio instituciju. Što me ne čudi. Jer Adil je u CK bio vrtlar: okopavao, đubrio, zalivao institucionaliziranu glupost, bosanskohercegovačku i jugoslovensku. Mora biti bistra osoba koja desetljećima živi od svoje gluposti. Koja svoju glupost muze kao šarulju. Znam, dakle, da mudro brine o svom probitku, ali, kad slušam njegovo brbljanje, koje mora da izaziva veliku zavist papagaja, imam dojam da se napreže da preskoči normu bez koje ga neće pustiti na olimpijadu budala”. Po Adilu, “ovakvo izražavanje predstavlja monstruoznu klevetu izrečenu na račun tužitelja, te tuženi kao autor navedenog izražavanja odgovara za štetu nanesenu ugledu Tužitelja u smislu člana 6. stav 1. I 2. Zakona o zaštiti od klevete F BIH”.
KARADŽIĆEV ORDEN I MEDIJI Advokat Gržić je, vaktile, u ime Novaka Koljibarde, zbog klevete tužio Šekija Radončića koji je u Startu rekao da je Karadžić odlikovao Koljibardu. Kad je Šeki na sudu pokazao potvrdu ko vrata da Karadžić jest Koljibardu uresio Njegoševim ordenom, Gržić je tužbu povukao: ko biva, zbog pritiska sarajevskih medija na tužitelja!
Isti zakon u članu 2. kaže: “pravo na slobodu izražavanja štiti sadržaj izražavanja, kao i način na koji je iznesen i ne primjenjuje se samo na izražavanja koja se smatraju pohvalnim ili neuvredljivim, nego i na izražavanja koja mogu uvrijediti, ogorčiti ili uznemiriti”. Adilova formulacija “kontinuirano iznošenje uvreda”, dakle, pada u vodu: zakon nije uvažio činjenicu da se Adil vrijeđa lakše no primadona. Isti zakon u članu 7. veli da “ne postoji odgovornost za klevetu” “ako je izražavanjem izneseno mišljenje ili ako je to izražavanje u suštini istinito, a netačno samo u nebitnim elementima”. Pada, dakle, u vodu i Adilova formulacija “ovakvo izražavanje predstavlja monstruoznu klevetu”, jer kad mu kažem da je blesa, a Adil je blesa i da ne kažem, ne mogu odgovarati za “izneseno mišljenje”: zakon ne uvažava činjenicu da se tokmak, kad mu kažeš da je tokmak, osjeća oklevetanim!
Da je Adil dobar komad budale, mogao bih bez velikog truda na sudu dokazati, čime bih sebi priredio ne malo zadovoljstvo. Krenuo bih od njegove izjave da je Republika Srpska “stvorena na mišiće”: samo osoba koja ne zna otkud je šuplja mogla je Rašov genocid nad Bošnjacima proglasiti mitingom lake atletike! Mogao bih dokazati da je Adil gluplji nego što vo ima kila, ali zakon veli da ne moram. Zakon smatra da tukcu posve nekažnjeno možete reći da je tukac, mada taj tukac vjeruje da se uopće nije vidjelo da je tukac prije nego što ste ga nazvali tukcem, uprkos tomu što se s njegovim nastupima na TV-u 99 sprdao, ne jednom, sarajevski tisak, gdje je registrirano i analizirano čak i Adilovo beslovesno “eeee” – slično ječanju bolesnog junca – kojim bogato ukrašava svoja pitanja upućena sagovornicima, dugačka od PTT inženjeringa do Kozije ćuprije: njina duljina trebalo bi da skrije činjenicu da je Adil blesa, ne gornjovakufska već kulenvakufska, kako me upozorava Slobodna Bosna koja se prva počela sprdati s Adilom 99, a sad od mene brani njegovo intelektualno dostojanstvo.
Ukratko: ovaj Koljibardin jaran, koji svoju glupost muze kao zekulju, na sudu može – umjesto 6. 000 KM – dobiti jedino moju dozvolu da me uvati za ono na osnovu čega su Koljibardini jurišnici po kratkom postupku utvrđivali civilizacijsku razliku između Srbina i “Turčina”, a njegova tužba može poslužiti jedino Rableovom junaku Gargantui da njom “obriše stražnjicu najvelmoškije i najumesnije što se ikad videlo”.
2. Nikica Gržić, advokat koji je u ime Studija 99 podnio tužbu protiv mene, u obrazloženju tužbe kaže kako u BH Danima Vešović “na početku teksta navodi ’sa televizije Adilove, poznatog četničkog mitraljeskog gnijezda, opet je po meni, iz ‘sijača smrti’, dejstvovao Novak Koljibarda’”. Jegleniću sa Gržićem isključivo pred sudom, a ovdje ću reći samo jedno: advokat Gržić je, vaktile, u ime Novaka Koljibarde, zbog klevete tužio Šekija Radončića koji je u Startu rekao da je Karadžić odlikovao Koljibardu. Kad je Šeki na sudu pokazao potvrdu ko vrata da Karadžić jest Koljibardu uresio Njegoševim ordenom, Gržić je tužbu povukao: ko biva, zbog pritiska sarajevskih medija na tužitelja! Dodajem: pošto ga je Koljibarda kao političar definitivno popušio i više nema opasnosti da se ova majkatereza s čúnom opet pojavi u Sarajevu, prestao je i moj strah da će se njegov “sijač smrti” opet oglasiti s Adilove TV 99, poznatog mitraljeskog gnijezda odakle je crnogorski vršilac dužnosti Vojislava Šešelja godinama dejstvovao po meni.
DANI 491, 10.11.2006.